poslovni.hr, 25. veljače 2011.

Djelovanje moderne kompanije u zajednici mora biti na partnerskim osnovama i osiguravati da ulaganja u zajednicu budu dugoročno održiva i posebno vrednovana, bez obzira na to je li riječ o ulaganju u ljude i organizacije, u očuvanje tradicijskih vrednota i kulturne baštine ili u parkove prirode. Misija stvaranja najbolje vrijednosti uz najmanji trošak konstantno ih, kažu u koncernu Agrokor, usmjerava rješenjima koja uvažavaju postavke održivog poslovanja, bez obzira na to je li riječ o učinkovitijem korištenju energije, smanjenju proizvedenog otpada ili dok nusproizvode zbrinjavaju na najbolji poznati način. Stoga Agrokor kao najveća domaća i jedna od vodećih regionalnih poslovnih grupacija u svojim područjima djelovanja ima posebnu odgovornost za promicanje modela poslovanja i ponašanja, koji osiguravaju postizanje dugoročno održivih rezultata, kažu u koncernu, ističući da su iznimno svjesni te uloge i zadaće. Upravo su stoga sve kompanije, članice koncerna, usvojile isti obrazac ponašanja kao dio svoje korporativne kulture.

Brojni certifikati
Posebno bitnom smatraju stratešku orijentaciju da stalno poboljšavaju postojeće stanje i situacije te da unapređuju poslovanja. Izdvajaju nekoliko primjera iz redovitog poslovanja koji potkrepljuju tvrdnju o društveno odgovorno ponašanju kao sastavnici njihova načina rada. Sve kompanije usmjerene su na uvođenje i održavanje integriranih sustava upravljanja prema zahtjevima međunarodnih sustava i normi, pri čemu je sustav upravljanja okolišem (međunarodni standard ISO 14001) određen kao dominantan sustav. Redovito prate okolišne pokazatelje i objavljuju izvješća o stanju okoliša koja su postala kontrolni mehanizam uspješnosti sustava upravljanja okolišem te alat poticanja na nova poboljšanja. Zaposlenike smatraju, ističu u Agrokoru, jednim od ključnih resursa te uvjetom poslovnog razvoja i ekspanzije koncerna i pružaju im velike mogućnosti stalnog usavršavanja, razvoja i napredovanja unutar pojedine kompanije, ali i međukompanijski. Mnoge kompanije nositelji su certifikata “Poslodavac partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima”. Ledo je nositelj posebnog priznanja za zapošljavanje manjina, a Zvijezda je u 2010. bila “Poslodavac godine” u zapošljavanju osoba s invaliditetom. Koncern podupire i brojne humanitarne, obrazovne, sportske priredbe i inicijative te kulturna događaja. Podravki je, kažu u koprivničkom prehrambenom divu, društvena odgovornost vezana najprije uz njezine proizvode – što kompanija proizvodi, kako pri tome utječe na okoliš, kako zapošljava, osposobljava i utječe na razvoj vlastitih ljudi, kako ulaže u društvenu zajednicu i poštuje ljudska i radna prava, kako kupuje i prodaje na tržištu. Sve spomenuto, ističu, zajedno određuje ukupan utjecaj Podravke na društvo. Kada je riječ o okolišu, podsjećaju, razvijaju nove proizvode i tehnologije uz učinkovito gospodarenje otpadom i otpadnim vodama. Kontinuirano ulažu u razvoj svojih zaposlenika, a lokalnu zajednicu podupiru kroz humanitarne projekte, znanost i obrazovanje, kulturne projekte, umjetnost i sport, promovirajući zdrav život i sigurne i kvalitetne proizvode.

Konkretni projekti
Više od pola stoljeća, podsjećaju, Podravka konkretnim projektima pridonosi razvoju i podizanju kvalitete života zaposlenika, ali i šire društvene zajednice. Podržavaju brojne humanitarne projekte u gradu gdje je sjedište kompanije – Koprivnici, ali i u cijeloj zemlji, potiču razvoj kulturnih i umjetničkih projekata, ulažu u znanost i obrazovanje, a sponzori su i vrhunskih sportskih te amaterskih klubova kao i individualnih sportaša. Sponzori su i Muzeja grada Koprivnice, a posebno ističu projekt “Lino višebojac” koji je ušao u petu sezonu, okupivši više tisuća osnovnoškolske djece. U Podravci smatraju da novac kroz spomenute projekte ne daju, već ulažu te da svaki projekt koji podupiru donosi dodanu vrijednost. DOP je sustavno upravljanje za koje se Podravka odavno odlučila, znajući da u konačnici ostvaruju i veću vjernost potrošača u njihove marke, što rezultira boljom profitabilnošću. Svojim zaposlenicima daju mogućnost za razna dodatna usavršavanja. Također ih potiču da se uključuju u sportske aktivnosti nakon radnog vremena. Poslovni sustav Vindija tijekom svoga 52-godišnjeg razvoja i poslovnih uspjeha kontinuirano potiče i pomaže brojne projekte od društvene važnosti. U Vindiji kažu da je svih tih godina njihova misao vodilja glasila da veličina jednoga gospodarskog subjekta nije iskazana u visini prihoda ili broju zaposlenih, nego i u doprinosu široj društvenoj zajednici. Vindija, navode, nastoji također aktivno podupirati rad više udruga, čije su aktivnosti povezane s branšom.

Duh Varaždina
Vindija sponzorstvima i donacijama podržava brojne humanitarne i kulturne udruge i programe poput Caritasa ili Špancirfesta, osebujnog festivala koji najbolje odražava neumoran stvaralački duh Varaždina i koji je izrastao u središnji kulturni događaj godine u regiji. Najveća hrvatska prehrambena industrija, kažu u varaždinskoj kompaniji, ponosan je potpisnik i UN Global Compact programa. U ovu najveću globalnu inicijativu, koja obuhvaća tvrtke i zaposlenike, uključuju se kompanije posvećene ujednačavanju svog poslovanja i strategija s deset međunarodnih načela na području ljudskih prava, rada, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije. DOP je u Vindiji, tvrde, vidljiv na svim razinama. Ne uključuje samo sponzorstva i donacije, već i očuvanje okoliša, brigu za zaposlenike te zaštitu svih potrošača kroz ponudu prehrambenih proizvoda koji nose brojne certifikate i oznake vrhunske kvalitete. Iza Sladorane je dug niz od 65 godina. Kontinuitet, tradicija i izgradnja dobrih odnosa s kupcima, dobavljačima, zaposlenicima, ali i zajednicom odlika su njihova poslovanja u tom razdoblju, ističu u Sladorani. Interaktivno uključenje u zahtjeve zajednice, podsjećaju, oduvijek je bila njihova strateška usmjerenost. Integrirajući društveno odgovorno poslovanje u svoje svakodnevno poslovanje, Sladorana, naglašavaju u toj kompaniji, nastoji upravljati rizicima, smanjiti troškove te osigurati odgovoran održivi razvoj. Promicanjem tradicionalnih vrijednosti, sponzorirajući kulturne, sportske i druge manifestacije te pomažući potrebitima, nastoje proaktivno pridonijeti unapređenju kvalitete života u lokalnoj zajednici, ali i šire. Kulturno umjetničke udruge, udruge ratnih veterana, sportski klubovi, škole i fakulteti dio su dugog popisa pojedinaca, u čijem radu Sladorana godinama sudjeluje mnogim sponzorstvima i donacijama. Tvrtka od prvih dana gradi partnerstvo s približno 600 kooperanata kojima pruža ne samo stručnu pomoć već im omogućuje i financiranje proizvodnje šećerne repe, od nabave sjemena preko gnojiva i zaštitnih sredstava do vađenja. Kodeksom poslovnog ponašanja i etike definirane su pak smjernice koje obuhvaćaju odnos prema radu, suradnicima, poslovnim partnerima, zaštiti zdravlja, sigurnosti, zaštiti okoliša te poštivanju zakona i običaja. Velika se pozornost pridaje i kontinuiranoj edukaciji te prekvalifikacijama zaposlenih, potičući ih na uključivanje u program cjeloživotnog obrazovanja. Velika pozornost pridaje se i podizanju kvalitete proizvoda i proizvodnih procesa. Sladorana je prva hrvatska šećerana koja je dobila certifikat ISO 9001:2008. Uz ISO standard Sladorana proizvodi i sukladno HACCP, Halal i Kosher normama. Proces proizvodnje šećera energetski je zahtjevan. Kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova Sladorana je s krutoga goriva proizvodni proces preusmjerila na plin.

Organsko gnojivo
Stalnim ulaganjem u modernizaciju proizvodnog procesa, osim otklanjanja uskih grla u posljednje dvije godine, ostvarena su i znatna smanjenja u potrošnji energije. Korištenjem prirodnog plina u kotlovskom postrojenju proizvodi se tehnološka para koja se osim za proizvodnju električne energije upotrebljava i za grijanje te odvijanje tehnološkog procesa. Višak proizvedene električne energije distribuira se u javnu elektroenergetsku mrežu. Karbonatacijski mulj koji nastaje prilikom prerade šećerne repe predstavlja kvalitetno organsko gnojivo. Ono se distribuira proizvođačima šećerne repe i sukladno analizama tla obavlja se gnojidba oranica. Kao najuspješnija velika tvrtka u Virovitičko-podravskoj županiji, utjecaj tvornice šećera Viro na agrarnu proizvodnju i jačanje gospodarstva je neupitan. U skladu s tim, kažu u kompaniji, žele biti i odgovoran partner prema svojim zaposlenicima, kupcima i dobavljačima te lokalnoj zajednici jer samo odgovorno poslovanje u skladu s načelima održivog razvoja može osigurati stabilan rast i razvoj društva. Društveno odgovorno poslovanje jedna je od osnovnih vrijednosti i ujedno temelj aktivnosti Viro tvornice šećera. Zbog toga, kao i činjenice da surađuju sa šestotinjak kooperanata, nastoje biti maksimalno uključeni u gospodarski, obrazovni, kulturni i sportski život primarno virovitičkog kraja, ali i šire. Životu zajednice u kojoj posluju, napominju u Viru, pridonose, među ostalim, i različitim oblicima novčane pomoći. Sponzorstvima i donacijama potpomažu rad brojnih kulturnih udruga i manifestacija, sportskih klubova i natjecanja te humanitarnih udruga i akcija ne samo s područja Virovitičko-podravske županije već i cijele Hrvatske. Nastojeći aktivno pridonijeti unapređenju kvalitete života u lokalnoj zajednici, ostvarili su suradnju s različitim udrugama i institucijama poput Udruge roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti županije Virovitičko-podravske “Naša nada”, Udruge hrvatskih ratnih vojnih invalida te Dječjeg odjela Opće bolnice Virovitica kojima potporu daju kroz znatna financijska sredstava ili opremu.

Višak struje ide u javnu mrežu
Viro je veliki potrošač prirodnog plina, glavnog energenta za proizvodnju šećera. U 2009. i 2010. smanjena je potrošnja prirodnog plina, a time i količina štetnih emisija CO2 u okoliš za 20 posto. Tvrtka ima vlastiti uređaj za preradu i pročišćavanje otpadnih voda koji prerađuje i dio otpadnih voda grada Virovitice. Radi maksimalnog smanjenja potrošnje svježe vode reciklira se voda koja se koristi za istovar i pranje u tvornici te voda koja se koristi u krugovima za rashlađivanje. Tvrtka također posjeduje vlastiti pogon za proizvodnju tehnološke pare od koje se proizvodi električna energija, a višak se distribuira u javnu elektroenergetsku mrežu. Zeleni otpad koji nastaje pri preradi šećerne repe distribuira se uzgajivačima stoke. U tijeku su investicijska ulaganja kojima je cilj iskorištavanje zelenog otpada u energetske svrhe.