Prenosimo znanstveni članak autora Jane Nelson, direktorice Inicijative korporativne odgovornosti, Harvard Kennedy School i Zahira Torresa-Rahmana, direktora poslovnog udruženja Business Fights Poverty naslovljen Business and COVID-19: Supporting the Most Vulnerable. Saznajte kako su definirali utjecaj koronavirusa i koji su njihovi savjeti za kompanije kako se boriti s nastalom krizom i kako zaštititi najranjivije usred pandemije koronavirusa
Priredio: Marko Ezgeta
Pandemija koronavirusa stvara najveću humanitarnu i gospodarsku krizu ove generacije. Diljem svijeta ugroženi su ljudski životi, načini života i obrazovanje. Djelovanje vladajućih je od izuzetne važnosti, ali kompanije i organizacije civilnog društva također imaju važnu ulogu u zajedničkom odgovoru na ovu krizu. Također je nužno razviti planove dugoročnije obnove, a to znači poduzimanje pravih mjera za pružanje podrške onima najizloženijima u ovoj pandemiji.
Promjene u društvima kojima svjedočimo najviše su pogodile starije osobe i osobe slabijeg zdravlja, ali i one koji nemaju pristup zdravstvenim uslugama, one koji si ne mogu priuštiti zdravstvene usluge, zaposlenike na neformalnim ili nesigurnim radnim mjestima, honorarne radnike i same zaposlenike u zdravstvenim institucijama te one radnike koji obavljaju poslove koji su esencijalni za svakodnevni život.
Dimenzije utjecaja
Iz perspektive kompanija, korporativna odgovornost prema poštivanju ljudskih prava bitnija je nego ikad prije. To uključuje zaštitu zdravlja, sigurnosti i životnih sredstava zaposlenika i podršku kompanije prema najosjetljivijim dionicima, koji mogu biti kupci, radnici ili mali poslovni partneri u vrijednosnom lancu kompanije.
Postoje tri glavna područja u kojima će se najviše osjetiti utjecaj pandemije na ljude. U svakoj će se fazi stvoriti kratkoročne osobne i obiteljske krize i gubici te one koje će utjecati i na zajednice. No, dugoročne posljedice koje će ova pandemija ostaviti mogle bi trajati generacijama ako izostane javna i privatna podrška koja bi trebala pomoći da se društvo oporavi i ojača otpornost na buduće slične krize. U svim dimenzijama utjecaja, koronavirus će imati nerazmjeran utjecaj na žene.
Utjecaj na život – zdravlje i sigurnost
Procjenjuje se da će virus zaraziti oko 50% svjetske populacije, od kojih će 20% slučajeva biti ozbiljno bolesno, a 1-3% oboljenja rezultirat će smrću. Najvećem riziku su izložene starije osobe i one s postojećim zdravstvenim problemima, poput bolesti pluća, dijabetesa ili bolesti srca.
Značajni su zdravstveni i sigurnosni rizici za zdravstvene radnike i druge radnike koji rade u prodaji, transportu ili osnovnim uslužnim djelatnostima, od kojih mnogi rade naporne i duge sate u stresnim okolnostima i s ograničenom zaštitnom opremom.
Postoje socijalni i psihološki učinci koji utječu na zdravlje pojedinca, od društvene stigmatizacije do osjećaja nepovezanosti sa zajednicom zbog prisilne izolacije i mjera fizičkog distanciranja. To će vjerojatno imati izravni učinak na mentalno zdravlje, a najteže će ih osjetiti oni koji ne koriste noviju tehnologiju, a samim time su i slabije povezani s prijateljima i obitelji.
Stariji ljudi su u posebnoj opasnosti od utjecaja izolacijskih mjera na psihičko zdravlje, s obzirom na povećani rizik koji im predstavlja socijalni kontakt. Također postoje zabrinutosti da bi upute za boravak kod kuće mogle povećati broj slučajeva obiteljskog nasilja.
Poseban izazov predstavljaju raširenost zdravstvenih mitova i teorija zavjere u vezi koronavirusa te nepouzdani izvori informacija koji povećavaju zbrku u javnosti.
Utjecaj na način života – poslovi i prihodi
Ova pandemija već pokazuje raširene poremećaje u gospodarstvu i poslovanju. Kako većina zemalja provodi nacionalna ograničenja povezana s poslovanjem, ali i ograničenja međunarodnih i lokalnih putovanja, to utječe na načine života milijuna ljudi. To pogađa mnoge kompanije, iako će neke industrije, poput ugostiteljstva, zrakoplovstva, turizma i osiguranja pretrpjeti veću štetu od drugih. Male kompanije, koje se i obično suočavaju s velikim rizikom povezanim s protokom novca, suočavaju se s velikim prijetnjama od propasti.
To ima posljedice za sve radnike, posebno one koji ne mogu raditi na daljinu, zbog prirode svog posla ili zbog nedostatka pristupa digitalnoj tehnologiji. Idući na udaru su oni koji rade u poslovima koji spadaju pod ekonomiju honorarnih poslova (gig economy) i drugi radnici bez sigurnog zaposlenja ili pristupa plaćenim bolovanjima. Također su vidljivi i razorni učinci na migrantske radnike.
Utjecaj na učenje – obrazovanje i vještine
Potpuno zatvaranje škola provedeno je u više od 130 zemalja diljem svijeta, što je ostavilo više od milijardu učenika izvan obrazovnih sustava. Obrazovanje na daljinu je mogućnost za one države s razvijenim digitalnim sustavom, a mrežno učenje se može shvatiti i kao „obogaćivanje“ nastavnog plana i programa. No, takav oblik učenja će imati izravne utjecaje na učenje i dobrobit djece, kao i na sposobnost njihovih roditelja za rad.
Uslijed zatvaranja sveučilišta, narušene su priroda i kvaliteta učenja i istraživanja. Uz to, ograničavanje okupljanja prisililo je obrazovne institucije na otkazivanje većih sastanaka, konferencija i treninga što direktno utječe na stručno usavršavanje i mogućnost umrežavanja ljudi.
Rodni utjecaj pandemije koronavirusa
Izvjesno je da COVID-19 nerazmjerno utječe na žene i djevojčice u svijetu. U 104 zemlje koje je analizirala Svjetska zdravstvena organizacija žene su sačinjavale 70% radnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi, što ih u ovoj situaciji izlaže većem riziku u odnosu na muškarce. Na primjer, u Hubeiju, kineskoj pokrajini čiji je glavni grad Wuhan, odakle je krenula pandemija, žene čine više od polovice liječnika i 90% medicinskih tehničara.
Zdravstveni resursi koji su obično usmjereni prema reproduktivnom zdravlju vjerojatno će biti usmjereni prema hitnim slučajevima, što će dovesti do porasta smrti majki, novorođenčadi i većeg broja mrtvorođene djece.
U jeku kontinuirane krize i upute „ostani kod kuće“, očekuje se porast partnerskog nasilja. Na primjer, u Velikoj Britaniji policija grofovija Avon i Somerset izvijestila je o porastu broja slučajeva zlostavljanja u obitelji za 20,9% tijekom prva dva tjedna provođenja mjere izolacije.
Zaposlenici u tekstilnoj industriji, od kojih su 80% žene, u zemljama poput Bangladeša, Kambodže i Vijetnama, suočavaju se s ogromnim financijskim gubicima s obzirom na zatvorene tvornice uslijed pada potražnje.
Zatvaranje škola znači da mnogi zaposleni roditelji nemaju drugog izbora nego da koriste slobodne dane ili pokušaju balansirati između rada od kuće i brige o djeci. To posebno pogađa žene jer su one te koje prvenstveno brinu o djeci u kućanstvu. Statistike pokazuju da žene obavljaju tri puta više neplaćenog posla kod skrbi za djecu u odnosu na muškarce. Također, kao primarne skrbnice bolesnih članova obitelji, žene su isto tako više izložene virusu unutar svojih obitelji i kućanstava.
Odgovor poslovnog sektora na krizu
Kompanije imaju vitalnu i nužnu ulogu u svakom od ovih utjecajnih područja, kroz svoje poslovne mogućnosti i aktivnosti, filantropske donacije i volontiranje te politički angažman, kroz zagovaranje i pružanje podrške jačanju institucija.
Izvorni članak pročitajte na poveznici: https://businessfightspoverty.org/articles/covid-19-response-framework/