poslovni.hr, 21. studenoga 2013.

U proljeće 2007., gotovo tri godine nakon prve nacionalne konferencije o DOP-u Agenda 2005., društveno odgovorno poslovanje postalo je dovoljno važan koncept da potakne suradnju između poduzeća, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i drugih stručnih organizacija, što je rezultiralo udruživanjem koje potiče horizontalnu razmjenu najboljih upravljačkih praksi i redovno javno objavljivanje nefinancijskih podataka na temelju kojih se može procijeniti doprinos kompanije održivom razvoju”, stoji u izvještaju o društveno odgovornom poslovanju Hrvatskoj, koje je izradio UNPD.

Prema zaključcima UNPD-a vodeća poslovna udruženja, uz pomoć međunarodnih razvojnih agencija, i u određenoj mjeri poslovnih medija, predstavljaju glavne pokretače DOP-a u Hrvatskoj. “Prakse DOP-a u Hrvatskoj relativno su dobro razvijene, učestalije na područjima kao što su kvaliteta i sigurnost radnog mjesta, zadovoljstvo potrošača, zaštita okoliša, ulaganje i partnerstvo u zajednici, a manje učestale u područjima kao što su korporacijsko upravljanje, integriranje DOP-a u procjenu rizika i razvoj poslovne strategije, upravljanje dobavljačkim lancem i društveno odgovorno ulaganje”, stoji u izvješću UNDP-a. Navodi se i kako su glavni pokretači DOP-a u Hrvatskoj prvenstveno su interne naravi, i proizlaze iz procjene samih poduzeća o dugoročnim prilikama i rizicima koji se odnose na produktivnost, učinkovitost, integraciju tržišta i uspostavljanje dobrih odnosa sa sudionicima.

Horizontalne interakcije između različitih, prvenstveno poslovnih i nevladinih aktera pridonose povjerenju i učenju, dok je komplementarna uloga nevladinih organizacija i sindikata kao “kontrolora korporativne neodgovornosti”, puno manje sustavna. “Vertikalne interakcije zaostaju za horizontalnima, uvelike uslijed nedostatka specifičnih vladinih politika, poticaja i sankcija, te uslijed manjkavosti prijenosa znanja i podupirućih mehanizama dostupnih malim i srednjim poduzećima. Upravo je jačanje uloge vlade u promociji DOP-a, i to u partnerstvu s poslovnim sektorom, ključno područje poboljšanja u narednom razdoblju. Premda se stvara poticajno okruženje za DOP u Hrvatskoj, ponajviše naporima same poslovne zajednice, postoji potreba za snažnijim interesom države i vanjskih pokretača, posebice medija i civilnog društva”, stoji u izvješću. U tom smislu, od ključne je važnosti kontinuirana podrška već započetim ili osmišljenim inicijativama poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice.

Razmjena najboljih praksi s kolegama iz drugih europskih zemalja s različitom tradicijom i opsegom DOP-a, najkorisnija bi bila za širenje i daljnju razradu hrvatskih napora na razini pojedinih sektora, ali i pojedinih kompanija. Na taj način može se postići pravodobno stvaranje kritične mase društveno osviještenih poduzeća različitih veličina i područja djelatnosti. Na stranicama koje slijede pokušali smo ukratko pokazati najbolju praksu društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj. Tvrtke koje su iznijele primjere kako i na koje načine pomažu zajednicu vrijedne su pohvale. Priče koje dolaze pokazuju i da bankari imaju srce, a realni sektor veliko zananje o DOP-u. Ono što još nedostaje u dobroj mjeri je uključivanje državnih institucija u pomaganej potrebnima.